Vezano uz psihologe i ono što oni rade, još uvijek postoje brojna pogrešna uvjerenja. Ovdje su navedena neka od njih, kao i njima suprotstavljene istine.
Mit: Samo osobe s ozbiljnim poremećajima mentalnog zdravlja posjećuju psihologe.
Istina: Najveći broj ljudi koji posjećuju psihologe su psihički zdravi ljudi koji se nalaze u teškim i/ili izazovnim životnim situacijama. Savjetovanje i psihoterapija su oblici osobnog rasta i razvoja za sve osobe. Ako se u Vašem životu sve odvija dobro, ipak možete raditi na osobnom rastu i razvoju. Psiholog Vam može pomoći u prepoznavanju ili usmjeravanju Vaših snaga i potencijala. U situaciji kada se nađete «u problemu» pomaže razgovarati s osobom neuključenom u problem, koja će Vas voditi do rješenja aktivirajući Vaše jake snage.
Mit: Psiholog će mi ponuditi instant rješenje za problem s mojim djetetom koje će me duboko i trajno promijeniti.
Istina: Psiholog ne dijeli savjete, recepte, niti nudi instant rješenja. Savjetovanje je proces koji zahtijeva aktivno uključivanje svih sudionika. Ne postoji jedno dobro rješenje za sve, nego za svaku osobu postoji dobro rješenje za nju. Zajedno s psihologom postavljate ciljeve i razvijate konkretne planove za svladavanje prepreka.
Mit: Svatko treba biti sposoban sam riješiti svoje probleme. Ako to ne može, onda je slab.
Istina: U životu prolazimo razne škole, no rijetko nas tko uči kako se nositi sa životnim izazovima, posebno onima koje donosi roditeljska uloga. U takvim situacijama potražiti podršku je odraz osobne snage, a ne slabosti.
Mit: Razgovor s psihologom znači da nisam dobar roditelj.
Istina: Razgovor s psihologom znači da tražite najbolje rješenje za sebe i svoje dijete. Traženje pomoći u situaciji koju ne uspijevamo samostalno riješiti, traženje drugog mišljenja kada smo zabrinuti ili se pitamo što znači određena pojava ili kako se s njome nositi, adekvatna je strategija koja odražava dobro mentalno zdravlje te je korisna i za roditelja i za dijete.
Mit: Moram imati ozbiljan problem da bih potražio/la pomoć psihologa.
Istina: O tome koliko je Vama neki problem ozbiljan, možete odlučiti samo Vi. Ukoliko je i za Vas problem mali, razgovor može svejedno pomoći da se osjetite sigurniji i zadovoljniji u onome što radite i odlukama koje donosite.
U vrtiću su temeljne funkcije psihologa prevencija i rana intervencija. U sklopu preventivnog djelovanja psiholog u vrtiću: prati prilagodbu djece na vrtić; utvrđuje opći razvojni status sve djece; utvrđuje razvojni status djece školskih obveznika; prati zadovoljavanje potreba djeteta; identificira djecu s posebnim potrebama; sudjeluje u organizaciji i provođenju stručnog usavršavanja odgojitelja; pruža stručnu podršku roditeljima kroz različite oblike suradnje (individualni savjetodavni razgovori, roditeljski sastanci, radionice, edukativni leci) i drugo. U sklopu rane intervencije psiholog: sudjeluje u izradi i provedbi individualnih odgojno-obrazovnih programa za djecu s djecom s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama; vodi savjetodavne razgovore i konzultacije s odgojiteljima i roditeljima; sudjeluje u timskoj procjeni i predlaže upućivanje djeteta u nadležnu ustanovu na dijagnostiku i/ili tretman i drugo.
Uz to, ostvaruje suradnju s drugim važnim društvenim čimbenicima, sudjeluje u osmišljavanju metoda vrednovanja rada dječjeg vrtića, sudjeluje u provedbi istraživanja s ciljem unapređivanja odgojno-obrazovnog rada i drugo.
Psiholog u svom djelovanju nastoji pružiti roditelju potrebne stručno utemeljene informacije kako bi on mogao donijeti važne odluke za dijete na odgovoran način. Roditelj sa svoje strane daje važne informacije o djetetu, kako bismo mu u vrtićkom okruženju mogli pružiti ono što mu treba. Inicijativa za susret s psihologom može doći od roditelja ili od psihologa i uvijek ima za krajnji cilj dobrobit djeteta.
Nadam se da ćete u kutiću psihologinje pronaći Vama korisne i zanimljive tekstove koji će Vas osnažiti u roditeljskoj ulozi.
Ukoliko ste se prepoznali u prethodno navedenom, možete mi se slobodno obratiti i dogovoriti termin razgovora na telefon 01/3700 732 ili mailom na psiholog@sumskajagoda.hr
Marijana Smerić Pecigoš, stručna suradnica – psihologinja