Važnost pokreta i kretanja za cjelovit razvoj djeteta

 

 


Od najranije dobi dijete putem pokreta i kretanja stječe iskustvo o vlastitom tijelu i okolini.
Motoričko učenje se odvija prema određenim zakonitostima, koje u početku slijede razvoj pokreta velikih mišićnih skupina (puzanje, stajanje, hodanje, trčanje, skakanje) da bi u kasnijem periodu došlo do razvoja složenijih motoričkih aktivnosti.
 
Poticanjem djeteta na motoričke aktivnosti i kretanje djelujemo na njegov cjeloviti razvoj koji obuhvaća:
  • razvoj motoričkih vještina i sposobnosti
  • spoznajni razvoj
  • razvoj senzoričke diferencijacije, percipiranja i mišljenja
  • razvoj pamćenja, pažnje i koncentracije
  • stjecanje pojmova
  • razvoj komunikacije (verbalne i neverbalne)
  • izgrađivanje socijalnih odnosa i socijalno prihvatljivog ponašanja
  • doživljaj uspjeha i razvoj samopouzdanja
  • razvoj svijesti o vlastitim sposobnostima i osjećaja vlastite vrijednosti.
 
Stručnjaci iz područja psihologije i pedagogije naglašavaju kako je tijekom prve dvije godine djetetova života  njegovo cjelokupno učenje temeljeno na obradi informacija pristiglih kroz senzorički i motorički sustav.
U cijelom predškolskom periodu kod djece se događa nagli razvoj i napredak u području motoričkog razvoja i učenja složenijih vještina i senzomotoričke koordinacije.
Stoga je izrazito važno poticati dijete na kretanje, trčanje, igranje u parkovima i na otvorenom. No isto tako je važno poštivati individiualni razvoj i napredak svakog djeteta i dati mu priliku i vrijeme da uvježbava i ovlada svakom vještinom.
 
U dječjem vrtiću u svakodnevnom odgojno-obrazovnom radu dijete potičemo na kretanje i izražavanje pokretom.
 
U jutarnjem okupljanju prije doručka odgojitelj potiče dijete na  jutarnju tjelovježbu koja se može odvijati u sobi dnevnog boravka ili terasi uz glazbu ili određeno pomagalo.
U jasličnom uzrastu u skupinama su djeci ponuđeni  poticaji koji ih pozivaju na uvježbavanje određenih pokreta: stopala, linije  ili različite teksture na podu (po kojima mogu hodati, skakati i slično); tuneli (za provlačenje), prepreke (za penjanje).
U vrtićnom uzrastu osmišljavaju se različite aktivnosti kojima dijete svakodnevno potičemo na kretanje u sobi dnevnog boravka (igre s pjevanjem uz pokret, govorne igre uz pokazivanje pokretom, igre pantomimom, igre sa zadatkom u izvođenju pokretom i drugo). Uz to u prostoru se kreiraju igrovni centri u kojima dijete može zadovoljiti potrebu za kretanjem (gađati lopticom metu, igrati „Školice“, skočiti na krug određene boje, hodati po zadanim linijama....).
Vrtić ima dvoranu u kojoj djeca pod vodstvom odgojitelja ostvaruju tjelesne aktivnosti kojima se potiče razvoj različitih mišićnih skupina, koordinacija pokreta i sukladno dobi razvoj različitih motoričkih vještina.
Djeca redovito borave i na dvorištu vrtića gdje su potaknuta na motoričke aktivnosti (trčanja, otežanih oblika trčanja s preprekama, elementarnih igara, penjanja, provlačenja, igara loptom, itd.).
 
Pozivamo i vas, dragi roditelji, da zajedno s djetetom posvetite dio vremena boravku na otvorenom i potaknete aktivnosti kretanja i uvježbavanja motoričkih vještina.
Savjetujemo vam da djetetu ne zadajete preteške vježbe i aktivnosti kojima ono nije doraslo, probajte se igrati bez direktnog ispravljanja,  pozitivno ga  potičite tijekom aktivnosti i nemojte zaboraviti na ritam disanja.
Uživajte zajedno s djetetom u takvim aktivnostima jer cjeloživotno i redovito bavljenje tjelesnim aktivnostima povoljno djeluje i na naše zdravlje i na raspoloženje!
 
     pripremile pedagoginje vrtića : Mila Šimić Brnadić i Sanda Barić 
Ispiši stranicu